Nedostaje potpis jednog arbitra – BGH I ZB 34/23
Odluka arbitražnog suda može u iznimnim slučajevima biti valjana čak i ako su samo dva od tri arbitra potpisala presudu. To je potvrdio BGH odlukom od 11. srpnja 2024. (Az.: I ZB 34/23).
Arbitražni postupak može imati prednosti i nedostatke u usporedbi sa sudskim postupkom. Tako se arbitražna presuda može možda lakše provesti od sudske presude. Arbitražna presuda je obično valjana samo ako su je svi arbitri vlastoručno potpisali. Ako arbitar ne može osobno potpisati, mora se navesti napomena o spriječenosti i razlog spriječenosti, navodi pravna tvrtka MTR Legal, koja također zastupa svoje klijente u parnicama i arbitražnim postupcima.
BGH je sada odlučio da arbitražna presuda iznimno može biti valjana čak i ako su je potpisala samo dva od tri arbitra.
Visoki zahtjev za naknadu štete
U ovom slučaju radilo se o pravnom sporu između dviju korporacija. Podnositelj zahtjeva je od druge tvrtke stekao sedam poslovnih područja. Za svako od tih područja protivna strana sastavila je Financial Fact Book (FFB) i preuzela jamstvo za to. FFB sadrži klauzulu s istim tekstom prema kojoj o svim spornim zahtjevima za naknadu štete konačno odlučuje arbitražni sud. Prema klauzuli, arbitražni sud se sastoji od tri arbitra, pri čemu svaka strana može imenovati po jednog arbitra.
Podnositelj zahtjeva smatra da protivna strana nije ispunila svoje jamstvo za FFB i zbog toga je podnio arbitražnu tužbu tražeći naknadu štete u iznosu od 1,6 milijardi eura.
„signature could not be obtained“
Arbitražni sud je odbio tužbu. Međutim, presudu su potpisala samo dva arbitra. Nedostajao je potpis arbitra kojeg je imenovala stranka podnositelja zahtjeva. Ispod njegovog prethodno otisnutog imena bila je samo dopuna „signature could not be obtained” (potpis nije mogao biti pribavljen).
Podnositelj zahtjeva je zatražio poništenje arbitražne presude ili alternativno utvrđivanje nevaljanosti arbitražne presude. To je obrazložio činjenicom da mu je u arbitražnom postupku povrijeđeno pravo na saslušanje. Također nije bio naveden razlog za nedostatak potpisa jednog suca. Stoga arbitražna presuda nije valjana.
Arbitražna presuda mora ispunjavati formalne zahtjeve
OLG Frankfurt je doduše odbio zahtjev za poništenje, ali potvrdio nevaljanost presude zbog nedostatka potpisa. Obje strane su podnijele žalbe protiv te odluke.
BGH je prvo utvrdio da arbitražna presuda koja ne ispunjava formalne uvjete nije arbitražna presuda prema § 1059 stava 1 ZPO (građanskog procesnog zakona). U ovom slučaju formalni uvjeti su također ispunjeni u pogledu navođenja razloga za nedostatak potpisa jednog arbitra. OLG Frankfurt je pretpostavio da nije naveden razlog za nedostatak potpisa arbitra. Međutim, ta procjena je netočna. Jer napomenom da potpis nije moguće pribaviti već je bio naveden razlog za nedostatak potpisa u smislu § 1054 stava 1 rečenice 2 ZPO, objasnio je BGH.
Apsolutna većina je dovoljna
BGH je dalje razjasnio da prema § 1054 stava 1 ZPO potpisi apsolutne većine arbitara su neophodni ali i dovoljni. Time se može izbjeći da arbitri spriječe valjanu arbitražnu presudu. Navođenje razloga za nedostatak potpisa prema novom izdanju § 1054 ZPO ne treba biti ograničeno na to da se potpis nije mogao pribaviti, nego i drugi razlozi za nedostatak potpisa trebaju biti dopušteni, istaknuli su sudci iz Karlsruhea. Tako je i u ovom slučaju valjana arbitražna presuda, presudio je BGH.
BGH je ojačao značaj arbitražnog sudovanja. Da li je sudski postupak ili arbitražni postupak bolja opcija za rješavanje sukoba ovisi o nizu faktora koji se moraju razmotriti.
MTR Legal Rechtsanwälte posjeduje veliko iskustvo u parnicama i savjetuje također i o arbitraži.
Slobodno nas kontaktirajte !
