Pravo na priznavanje autorstva – BGH I ZR 102/23
Čak i kada se autorstvo osporava samo prema autoru, to već može predstavljati kršenje autorskih prava. Savezni sud pravde jasno je to istaknuo presudom od 27. lipnja 2024. (Az.: I ZR 102/23).
Prema § 13 Zakona o autorskim pravima (UrhG) autor ima pravo na priznavanje svog autorstva. Autor može odrediti hoće li biti imenovan kao autor djela i koji će naziv pritom biti upotrijebljen, izvještava poslovna odvjetnička tvrtka MTR Legal Rechtsanwälte, koja savjetuje, između ostalog, u IP pravu i autorskom pravu. BGH je sada jasno istaknuo da je ovo pravo već prekršeno kada se autorstvo osporava samo prema autoru.
Na stvaranju djela može biti uključeno i više osoba. To može otežati pitanje autorstva. BGH je sada morao odlučiti o pravnom sporu između autora knjige i njegove lektorice.
Lektorica potražuje autorstvo
Tužbu je podnio pisac koji je 2013. pregovarao s tuženom o preuzimanju lekture njegove nove knjige. Godinu dana kasnije knjiga je objavljena u vlastitoj nakladi pisca. Godine 2020. lektorica se obratila autoru i zahtijevala s trenutnim učinkom priznanje autorstva na knjizi. U svom pismu autoru tvrdila je da s njim nije sklopila niti pisani ugovor niti drugu vrstu sporazuma. Stoga u potpunosti ističe svoje postojeće zahtjeve. To uključuje prije svega naknade za licencu koje joj pripadaju kao i njezino autorstvo. Također, pisac se više nije smio predstavljati kao autor djela.
Pisac je zauzvrat zatražio od lektorice da prestane tvrdnje da on nije autor djela proširivati na treće strane. Također, nije se smjela predstavljati ni kao autorica niti kao ghostwriter knjige. Stranke nisu postigle nagodbu izvan suda, pa je slučaj završio na Zemaljskom sudu Bremen. Pisac je izjave lektorice smatrao kršenjem svog prava na priznavanje autorstva prema § 13 UrhG. No, njegova tužba nije uspjela ni u prvom stupnju ni u žalbenom postupku pred OLG Bremen.
Tužba nije uspjela na OLG Bremen
OLG je jasno pokazao da kod osporavanja autorstva uglavnom dolazi u obzir zahtjev za prestanak. No, uvjet za to je da se takvo osporavanje javno širi, a ne samo prema autoru. Ovo ograničenje proizlazi iz karaktera § 13 UrhG kao osobnog autorskog prava i njegove povezanosti s općim pravom osobnosti, izjavilo je OLG. Ovo pravo štiti samo od širenja neistinitih činjenica ili stvaranja lažnih poveznica, čime se netko dovodi u „pogrešno svjetlo“. Polazeći od ovih standarda, u predmetnom slučaju nedostaje kršenje autorskih prava, rekao je OLG Bremen.
Ovo obrazloženje nije održano u revizijskom postupku pred BGH. Suci iz Karlsruhea jasno su pokazali da autor prema § 13 stavka 1 UrhG ima pravo na priznavanje svog autorstva na djelu. Autor ima također ovlast protiviti se svakome tko mu to pravo osporava.
BGH vidi kršenje autorskog prava
Tužena je osporila autorstvo tužitelja svojim pismom i zatražila autorstvo za sebe. Iako se ovo pismo obratilo samo tužitelju, a tužena nije javno osporila autorstvo tužitelja, ipak je prekršila § 13 UrhG, istaknuo je BGH. Jer ovo pravilo ne obuhvaća restriktivno tumačenje prava na priznavanje autora. Tako nije uvjet da se autorstvo osporava i prema trećim osobama. Pravo na priznavanje autorstva na djelu je narušeno, bez obzira je li osporavanje autorstva izvršeno samo prema samom autoru ili je prošireno i prema trećim osobama, rekao je BGH.
Ipak, tužiteljeva tužba nije uspjela. Ovdje je tužitelj osporio samo tvrdnje tužene prema trećim osobama. Potraživanja tužitelja zbog osporavanja autorstva samo njemu naspram nisu bila predmet postupka, izvijestio je BGH.
Kod pravnih sporova u autorskom pravu ili drugim temama IP prava, MTR Legal Rechtsanwälte je vaš kompetentan partner.
Slobodno kontaktirajte nas!
