OLG München o izopćenju zbog sklapanja braka
Sloboda oporučivanja je dragocjena vrijednost. No, ima i svoja ograničenja. Tako su ostavinske odredbe ništavne ako su protivne moralu. Gdje se nalazi granica između slobode oporučivanja i protivnosti moralu često je predmet spora. OLG München je odlukom od 23. rujna 2024. odlučio da ostavitelj smije u oporuci prijetiti izopćenjem svom sinu ukoliko oženi svoju životnu partnericu (Az.: 33 Wx 325/23).
Sigurno nisu dobre startne pozicije za brak kad buduću snahu ili zeta svekrva i svekar strogo odbijaju. Oni ne mogu spriječiti sklapanje braka, ali mogu vršiti pritisak i prijetiti izopćenjem. Granica prema protivnosti moralu time nije prekršena u oporuci, kako je jasno naznačio OLG München. Posljednja volja je stoga valjana, kako ističe gospodarska odvjetnička kuća MTR Legal, koja savjetuje i u području nasljednog prava.
Izopćenje pri sklapanju braka
Ostavitelj u predmetnom slučaju bio je uspješan poduzetnik u ugostiteljstvu. Bio je triput oženjen i imao je dvoje sinova iz različitih brakova. U svojoj rukom pisanoj oporuci iz 2016. godine postavio je svoje sinove kao nasljednike. Sinu iz prvog braka dodao je: „Ako moj sin A. oženi svoju životnu partnericu C.L., bit će izopćen.“ Sin je oženio svoju životnu partnericu 2018. godine, a kada je otac preminuo četiri godine kasnije, njegov sin iz drugog braka zatražio je nasljednički list kao jedini nasljednik. To je obrazložio činjenicom da je njegov polubrat izopćen sklapanjem braka.
Sud za nasljedstvo odbio je zahtjev jer je smatrao izopćenje protivnim moralu. Međutim, OLG München donio je drugačiju odluku. Izopćenje sina iz prvog braka nije protivno moralu. Sloboda oporučivanja ostavitelja preteže u ovom slučaju. Činjenica da je vezanost nasljedstva prvog sina uvjetovana time da ne oženi svoju životnu partnericu nije automatski narušila njegovu slobodu sklapanja braka prema članku 6. Temeljnog zakona, kaže OLG München.
Sloboda oporučivanja nasuprot slobodi sklapanja braka
OLG je priznao da je sudska praksa o protivnosti moralu u ostavinskim odredbama neujednačena. U ovom slučaju, relevantna klauzula nije protivna moralu, već se mora prihvatiti u kontekstu slobode oporučivanja ostavitelja. Kao obrazloženje, OLG München je naveo da uvjet u oporuci nije vršio značajan pritisak na sina iz prvog braka jer je ostavitelj već ranije najavio da će ga izopćiti ako oženi svoju tadašnju životnu partnericu. Sin se time nije dao zastrašiti. Uz to, nasljedniku je sigurno bilo poznato da i dalje ima pravo na obavezni dio.
Da otac nije prethodno zaprijetio sinu izopćenjem, odgovarajuća klauzula u oporuci ne bi mogla vršiti pritisak na sina u vezi sa sklapanjem braka – barem ne za vrijeme života ostavitelja. Stoga je polazna točka za ispitivanje protivnosti moralu samo izričaj oca, a ne njegova posljednja volja.
Otac je doduše iskoristio svoju slobodu oporučivanja kako bi utjecao na sinovljevu ustavno zaštićenu slobodu sklapanja braka. Međutim, to ne dovodi do protivnosti moralu u ravnoteži temeljnih prava, ističe OLG München.
Pravo na obavezni dio ostaje
Treba uzeti u obzir da sin zadržava svoje pravo na obavezni dio i da je to znao kad mu je otac zaprijetio izopćenjem. Nepodnošljivi ekonomski pritisak nije stvoren prije sklapanja braka. Osim toga, sin je nastavio raditi u očevoj firmi i nakon braka. I to govori protiv nepodnošljivog pritiska, dodaje OLG. Ostavitelj je klauzulom prvenstveno želio spriječiti da životna partnerica stekne utjecaj na posao koji je izgradio i tako sačuva svoje životno djelo. Stoga ne postoji protivnost moralu, ističe OLG.
ODL München je svojom odlukom ojačao slobodu oporučivanja. Granica protivnosti moralu u ostavinskim odredbama ipak može biti prekoračena. Stoga se u slučaju dvojbe treba posavjetovati s pravnikom.
MTR Legal savjetuje o pitanjima oporučnih dokumenata i nasljednih ugovora kao i ostalim temama nasljednog prava.
Slobodno nas kontaktirajte !
