Право на накнаду трговачког заступника

News  >  Handelsvertreterrecht  >  Право на накнаду трговачког заступника

Arbeitsrecht-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte
Steuerrecht-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte
Home-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte
Arbeitsrecht-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte

Kada se ugovor o trgovinskom zastupanju raskine, trgovinski zastupnik obično ima pravo na naknadu. Za ovo pravo moraju biti ispunjeni određeni preduslovi.

Prema § 89b Trgovinskog zakonika (HGB) trgovinski zastupnik može nakon raskida ugovornog odnosa tražiti primerenu naknadu. Preduslov je da preduzeće iz poslovnih veza s novim klijentima koje je privukao trgovinski zastupnik i dalje ima značajne koristi, objašnjava privredna kancelarija MTR Rechtsanwälte. Pored toga, ugovorni odnos mora biti raskinut od strane preduzeća.

Da li i u kojem obimu postoji pravo na naknadu, često je sporna tačka između strana nakon raskida ugovornog odnosa. Osnova za pravo na naknadu su samo poslovni odnosi sa klijentima koje je trgovinski zastupnik novouspostavio ili poslovni odnosi sa postojećim klijentima koje je trgovinski zastupnik znatno proširio.

Evropski sud pravde je odlučio da se pojam novog klijenta ne sme preusko tumačiti. Tako da već postojeći klijent može postati novi klijent ako je trgovinski zastupnik proširio već postojeće poslovne odnose na druge proizvode i usluge preduzeća (Sl. predmet: C-315/14).

Preduzeće već ostvaruje prednost kada postoji mogućnost da se ovi poslovni odnosi dalje neguju i od njih profitira. Da li se ove prednosti zaista realizuju, nije presudno. Važno je da je pri raskidu ugovora postojala pozitivna prognoza za nastavak poslovnih kontakata.

Pravo na naknadu u principu ne postoji, ako trgovinski zastupnik sam raskine ugovor ili ako je preduzeće bilo ovlašćeno da odmah raskine ugovor.

Druga sporna tačka je visina prava na naknadu. Zakonodavac je ovde postavio samo gornju granicu. Prema § 89b HGB pravo na naknadu iznosi najviše godišnju proviziju ili neku drugu godišnju naknadu izračunatu prema proseku poslednjih pet godina delatnosti trgovinskog zastupnika. U slučaju kraćeg ugovornog odnosa, polazi se od proseka tokom trajanja delatnosti.

Gornja granica međutim ne govori ništa o tome kako se pravo na naknadu izračunava. U praksi se često uzimaju u obzir provizije iz poslova s novim klijentima ili širenje poslovnih odnosa u poslednjih 12 meseci delatnosti i zatim prognoziraju na period od tri do pet godina.

Pri tome treba uzeti u obzir neke neizvesnosti. Pravnici iskusni u pravu trgovinskih zastupnika mogu pružiti savet.

Sie haben ein rechtliches Anliegen?

Reservieren Sie Ihre Beratung – Wählen Sie Ihren Wunschtermin online oder rufen Sie uns an.
Bundesweite Hotline
Jetzt erreichbar

Jetzt Rückruf buchen

oder schreiben Sie uns!