Pri prodaji trgovačkog posla tijekom insolventnosti pod vlastitom upravom kupac prema BGH ne odgovara za obveze nastale poslovanjem trgovine (Az.: II ZR 457/18).
Prema § 25 st. 1 rečenica 1 Trgovinskog zakona (HGB) kupac trgovačkog posla odgovara za obveze prodavatelja ako nastavi trgovinski posao pod dosadašnjim imenom. Ovo pravilo, prema presudi BGH, međutim, ne vrijedi ako se prodaja posla odvija za vrijeme insolventnosti pod vlastitom upravom, objašnjava gospodarska odvjetnička kancelarija MTR Rechtsanwälte.
U konkretnom slučaju protiv društva je otvoren insoventni postupak pod vlastitom upravom. Tijekom vlastite uprave društvo je angažiralo buduću tužiteljicu za provedbu elektroinstalacijskih radova. Nekoliko tjedana kasnije društvo je u potpunosti prodalo svoje poslovanje. Račun za elektroinstalacije ostao je neplaćen. Iznos je tužiteljica sada zahtijevala od novog vlasnika društva.
Tužba je bila uspješna u prva dva stupnja, no u revizijskom postupku pred BGH nije uspjela. Prema ustaljenoj sudskoj praksi, § 25 st. 1. r. 1 HGB se ne primjenjuje ako prodaju društva obavlja insoventni upravitelj. Ova sudska praksa može se primijeniti i na prodaju tijekom insolventnosti pod vlastitom upravom, prema BGH. U oba slučaja, odgovornost kupca za postojeće obveze smanjuje izglede za prodaju poduzeća po dobroj cijeni i time postizanje najbolje moguće valorizacije mase u interesu svih vjerovnika, prema mišljenju sudaca iz Karlsruhea.
BGH je dalje izjavio da bi primjenom § 25 st. 1 r. 1 HGB neki vjerovnici insolventnog društva inače bili favorizirani. Iako dužnik u postupku insolventnosti pod vlastitom upravom ima široke ovlasti u vezi valorizacije insolventne mase, njegovo djelovanje mora biti usmjereno prema interesima svih vjerovnika.
BGH je svojom najvišom sudskom praksom znatno olakšao prodaju i nastavak insolventnog društva.
Odvjetnici iskusni u trgovačkom pravu mogu pružiti savjet.
