Presuda Financijskog suda Nürnberg od 24.01.2024 – Az.: 3 K 1158/22)
Rad na crno može imati ozbiljne posljedice i u kaznenom i u poreznom pravu. Osim značajnih novčanih kazni ili kazni zatvora, rad na crno može dati pravo poreznoj upravi na procjenjivanje poreza, kao što pokazuje presuda Financijskog suda Nürnberg od 24. siječnja 2024. (Az.: 3 K 1158/22).
Rad na crno postoji kada poslodavac ne uplaćuje poreze i/ili doprinose za socijalno osiguranje za zaposlenika na pravilan način. Poslodavac ne čini samo kazneno djelo, nego može biti suočen i s dodatnim poreznim obvezama, kako navodi gospodarska odvjetnička kancelarija MTR Legal Rechtsanwälte, koja također savjetuje u poreznom kaznenom pravu.
Istraga zbog sumnje na rad na crno
U postupku na Financijskom sudu (FG) Nürnberg je riječ bila o poduzetniku koji je vodio obrt s četiri zaposlenika. Na poticaj Njemačkog mirovinskog osiguranja, nadležni glavni carinski ured i porezna uprava su nakon revizije provodile dalje istrage u obrtu. Tom prilikom zaključili su da je poduzetnik zapošljavao radnike na crno. Tako je vlastite i tuđe radnike isplaćivao gotovinom korištenjem fiktivno angažiranih servisnih poduzeća bez vođenja evidencije plaća.
Istražitelji su primijetili da je promet obrta porastao, ali je omjer plaća bio nerealno nizak. Istovremeno su izdaci za vanjske usluge bili vrlo visoki. Ispostavilo se da su prividni računi potjecali od lažnih firmi koje u stvarnosti nisu obavljale usluge. Tijekom istrage sumnja se pojačala da se radilo o pokrivnim računima kako bi se prikrio isplata crnih plaća, a novac na kraju vratio poslodavcu.
Rastući promet, niska suma plaća
Sumnju na plaćanje crnih plaća pojačala je niska suma plaća u godinama između 2015. i 2019. Tako su radnici u tom razdoblju zarađivali mjesečno samo između 359 i 606 eura. Bili su zaposleni na nepunom radnom vremenu i navodno plaćeni prema tome. Kako nisu primali socijalne naknade, prema istraživanju carinske uprave, njihov prihod nije mogao pokriti njihove životne troškove. Stoga postoji sumnja da su radili puno radno vrijeme i dobivali odgovarajući dio plaće kao crni novac. Daljnje istrage također su pojačale sumnju na rad na crno.
Istražitelji su stoga došli do zaključka da postoji rad na crno i da je izbjegnuto plaćanje poreza na dohodak. Zbog nedostatka evidencije o stvarnoj sumi plaća, porezna uprava je procijenila visinu plaća na temelju različitih parametara i odredila porez na dohodak u skladu s tim. S odlukom o odgovornosti porezna uprava je preuzela odgovornost poslodavca za porez na dohodak i iznose njegovog odbitka.
FG Nürnberg odbija tužbu
On se branio protiv te odluke argumentirajući da se nalazi temelje samo na pretpostavkama i sumnjama. Međutim, njegova tužba na FG Nürnberg nije imala uspjeha.
Sud je istaknuo da poslodavac prema § 42d aps. 1 br. 1 EStG odgovara za ispravno plaćanje poreza na dohodak. Ako se obim plaća ne može utvrditi i visina poreza na dohodak ne može izračunati zato što poslodavac nije vodio propisanu evidenciju, tada se plaće i odgovarajući porez na dohodak prema § 162 AO procjenjuju. To je bio slučaj u ovom predmetu.
U području radno intenzivne građevinske industrije sud može kod ilegalnog zaposlenja u obliku rada na crno općenito procijeniti dvije trećine neto prihoda kao neto sumu plaća, stoji u presudi FG Nürnberg. Na tu sumu plaća može se primijeniti porezna stopa od 14 posto. To je u okviru procjena porezne uprave i nije povećano, kako je sud dalje naveo.
Kaznenopravne posljedice
Osim poreznih posljedica, rad na crno imao je za poslodavca i kaznenopravne posljedice. U kaznenom postupku osuđen je pred nadležnim sudom na kaznu zatvora od 1 godine i 4 mjeseca uvjetno zbog utaje poreza. Dodana je i novčana kazna u visini 90 dnevnih iznosa po 50 eura.
Presuda pokazuje da se kod rada na crno i utaje poreza može očekivati sa strožim sankcijama. Stoga je kod takvih optužbi nužno konzultirati stručnog odvjetnika koji može razviti učinkovitu obrambenu strategiju.
MTR Legal Rechtsanwälte savjetuje u poreznom pravu i u poreznom kaznenom pravu.
Rado kontaktirajte nas!
