BGH jača prava bankovnih klijenata – Az.: XI ZR 107/22
Šok je velik kada online bankarstvo bude hakirano od strane kriminalaca i neovlaštene transakcije budu izvršene s računa. Savezni sud pravde je 5. marta 2024. ojačao prava pogođenih bankovnih klijenata (Az.: XI ZR 107/22). BGH je izjavio da banka snosi teret dokazivanja kod zloupotrebljenih transakcija s računa.
Kada kriminalci hakiraju podatke za online bankarstvo putem phishinga i drugih metoda prevare, šok za klijenta banke je u početku velik. Dobra vijest za njega je da u mnogim slučajevima odgovornost snosi banka. Klijent je odgovoran samo ako se ponašao krajnje nemarno. Banka to, međutim, mora dokazati. To je BGH potvrdio s najnovijom presudom, navodi pravna kancelarija MTR Legal Rechtsanwälte koja, između ostalog, savjetuje u bankarskom pravu.
U konkretnom slučaju pred BGH, tužiteljica je imala više računa u banci. Kada je htjela izvršiti prijenose, slala bi svom savjetniku za klijente e-mail s primateljem uplate i iznosom prijenosa. Ponekad je odgovarajući račun bio priložen e-mailu. Savjetnik za klijente bi zatim organizirao prijenos i poslao klijentici potvrdu putem e-maila. Ovaj postupak se godinama razrađivao.
Falsificirani računi u iznosu od 255.000 eura
Početkom maja 2016. klijentica se sastala sa svojim bankarom kako bi razgovarala o kupovini stana u vlasništvu u Londonu. Zbog toga je savjetnik za klijente trebao, između ostalog, prenijeti 195.000 eura sa tekućeg računa na štedni račun. Bankar je izvršio nalog.
Nakon toga je, između 11. maja 2016. i 1. februara 2017., primio ukupno 13 e-mailova s uputama za plaćanje. Prema adresi pošiljatelja, mailovi su bili od tužiteljice. E-mailu je uvijek bio priložen odgovarajući račun s iznosom i primateljem plaćanja. Klijentski savjetnik je, uobičajeno, izvršavao prijenose i klijentici slao potvrdu putem e-maila. Plaćanja su se izvršavala primateljima u Mađarskoj, Dubaiju i Velikoj Britaniji. Ukupno je u tom periodu preneseno oko 255.000 eura. Međutim, računi su bili krivotvorine.
Iako je tužiteljica mjesečno primala svoje bankovne izvode, tek u februaru 2017. primijetila je prijenose od 11. maja 2016. Obavijestila je banku da nije naručila prijenose i zahtijevala povrat neovlašteno zaduženih oko 255.000 eura.
BGH: Banka mora nadoknaditi gubitak
BGH je u konačnoj instanci odobrio tužbu žene za povrat 255.000 eura i potvrdio time presudu OLG Karlsruhe. Prijenosi između 11. maja 2016. i 1. februara 2017. nisu bili autorizirani od strane tužiteljice. Banka mora objasniti i dokazati da je tužiteljica autorizirala prijenose. To im nije pošlo za rukom, kako su izjavili suci iz Karlsruhe. U slučaju neautoriziranog platnog prometa, banka je prema § 675u Satz 2 BGB aF obavezna bez odgađanja nadoknaditi iznos klijentu.
Nakon razmatranja svih okolnosti nije jasno da li su e-mailovi s nalozima za prijenos od tužiteljice. Postoji i mogućnost neovlaštenog pristupa treće strane email računu tužiteljice, navodi BGH.
Banka snosi teret dokazivanja
Prema § 675w BGB aF banka mora dokazati autorizaciju platnog prometa od strane klijenta, ako je sporno. Način autorizacije može biti dogovoren između banke i klijenta. Ovdje je banka pristala na to da se nalozi za prijenos mogu izdavati putem e-maila. Ako je za banku rizik tereta dokazivanja za autorizaciju prevelik, mogla je dogovoriti drugi postupak, navodi BGH.
Savezni sud pravde je presudom jasno stavio do znanja da je banka dužna dokazati i klijentu dokazati krajnju nepažnju, a ne obrnuto. Na taj način su suci iz Karlsruhe značajno ojačali poziciju klijenata koji su postali žrtve prijevara u online bankarstvu.
MTR Legal Rechtsanwälte ima veliko iskustvo u bankarskom pravu i savjetuje klijente u vezi pravnih nesuglasica sa svojom bankom.
Slobodno nas kontaktirajte !
