Porezna procjena nakon poreznog nadzora

News  >  Porezna procjena nakon poreznog nadzora

Arbeitsrecht-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte
Steuerrecht-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte
Home-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte
Arbeitsrecht-Anwalt-Rechtsanwalt-Kanzlei-MTR Legal Rechtsanwälte

Pravne mogućnosti za porezne obveznike

 

Porezni nadzor ili vanjska revizija za poduzeća i samozaposlene ne predstavlja samo vremenski zahtjevan postupak. Ako su knjigovodstvene isprave nejasne ili nepotpune, porezna uprava može izvršiti procjenu i dosuditi dodatnu naplatu poreza. Poreznim obveznicima je važno znati da svaka procjena nije uvijek dopuštena.

 

Porezni nadzor se obično prethodno najavljuje. Poduzeća i samozaposleni trebali bi se temeljito pripremiti za nadzor i pažljivo prikupiti i provjeriti potpunost potrebnih knjigovodstvenih isprava. Ako na kraju ipak dođe do procjene, treba ispitati je li procjena poreza opravdana, navodi poslovna odvjetnička kuća MTR Legal Rechtsanwalt, koja između ostalog savjetuje i u poreznom pravu.

 

Obveza suradnje kod poreznog nadzora

 

Porezne obveznike u načelu obvezuje dužnost suradnje tijekom poreznog nadzora, tj. moraju poreznom inspektoru omogućiti uvid u dokumentaciju i davati informacije. Međutim, nema obveze samoinkriminacije.

 

Čak i kod kritičnih pitanja inspektora porezni obveznici trebaju ostati kooperativni, mirni i objektivni. Kod nejasnoća može se zatražiti pisano pojašnjenje. Preporučljivo je voditi zapisnik o svim razgovorima i utvrđenjima tijekom poreznog nadzora kako bi se po potrebi mogli priložiti u slučaju spora. Razumno je od samog početka uključiti poreznog savjetnika u postupak.

 

Porezna procjena nakon nadzora

 

Ako porezni inspektor zaključi da su knjigovodstvo ili evidencije nedostatne, nepotpune ili nevjerodostojne, može temeljem § 162 Općeg poreznog zakona (AO) procijeniti poreznu osnovicu. To znači da porezna uprava, na temelju vlastitih izračuna ili iskustvenih vrijednosti, određuje poreznu osnovicu – obično na štetu poreznog obveznika.

 

Tipični razlozi za poreznu procjenu su neuredno knjigovodstvo, nedostajući ili nepotpuni dokazi, znatne razlike između prijavljenih i procijenjenih vrijednosti, ili gotovinske transakcije bez odgovarajuće dokumentacije, što je česta pojava u ugostiteljstvu ili maloprodaji.

 

Pravne mogućnosti kod porezne procjene

 

Ako se nakon poreznog nadzora izvrši porezna procjena, porezni obveznik ima više pravnih mogućnosti: Najprije može dati očitovanje na izvješće o nadzoru. U pravilu, izvješće se dostavlja prije izdavanja izmijenjenog poreznog rješenja. Izvješće treba temeljito provjeriti. Moguće je pisano reagirati na pojedinačne nalaze i uputiti prigovore. Dobro obrazloženo protivljenje, eventualno potkrijepljeno dodatnim dokumentima ili stručnim mišljenjima, može potaknuti poreznu upravu da odstupi od procjene ili ublaži procijenjeni iznos.

 

Također se može podnijeti žalba na porezno rješenje. Rok za žalbu iznosi jedan mjesec od dana dostave rješenja. U žalbenom se postupku činjenično stanje ponovno razmatra. Mogu se predočiti novi dokumenti i iznijeti argumenti. Porezna uprava se mora očitovati na sve prigovore.

 

Ako žalba ne dovede do željenog rezultata, ostaje mogućnost sudskog procesa pred poreznim sudom. Tužba se mora podnijeti u roku od mjesec dana od odbacivanja žalbe. Sud može neovisno preispitati procjenu i način na koji je porezna uprava postupila.

 

Neprikladne procjene

 

Ako je porezna procjena neprikladna, metodološki pogrešna ili nerazmjerna, postoje dobre šanse za osporavanje. Savezni porezni sud je presudom od 26. veljače 2018. odlučio da rezultati poreske procjene moraju biti uvjerljivi, ekonomski mogući i razumni (Az. X B 53/17). Procjena mora biti temeljena na stvarnim pokazateljima kako bi se utvrdila porezna osnovica. U postupku porezna uprava mora dokazati da je porezna procjena razumljiva.

 

Kao i niz drugih presuda pokazuje, porezna procjena ne smije biti proizvoljna mjera porezne uprave, već je podvrgnuta strogim pravnim zahtjevima. Tako je, primjerice, procjena bez konkretnog knjigovodstvenog nedostatka nedopuštena. Porezna uprava mora također opravdati izbor metode procjene te omogućiti poreznom obvezniku pravo na saslušanje.

 

Mogućnosti poreznih obveznika

 

Porezni obveznici koji se suočavaju s procjenom trebaju provjeriti jesu li uopće bili ispunjeni uvjeti za procjenu te je li korištena metoda procjene primjerena. Na raspolaganju su mu pravni putovi od očitovanja na izvješće o nadzoru, preko žalbe pa sve do tužbe. Važno je što ranije potražiti porezno pravni savjet. Samo tako se može izbjeći da previsoka procjena postane pravomoćna i dovede do znatnog poreznog opterećenja.

 

MTR Legal Rechtsanwalt savjetuje kod poreznog nadzora i drugih pitanja iz područja poreznog prava.

Slobodno nas kontaktirajte !

Imate li pravno pitanje?

Rezervirajte svoje savjetovanje – odaberite željeni termin online ili nas nazovite.
Hotline za cijelu Njemačku
Sada dostupno

Rezervirajte povratni poziv

ili nam pišite!