Kako bi ublažio gospodarske posljedice pandemije koronavirusa, država je pokrenula brojne programe pomoći. Tko je dao pogrešne podatke, mora računati na nevolje zbog prijevare subvencija.
Državna pomoć tijekom pandemije koronavirusa trebala je brzo i što jednostavnije dolaziti do poduzeća kako bi prošla krizu i ne otišla masovno u stečaj. Val stečajeva je izostao, a sada nadležna tijela naknadno pomnije provjeravaju jesu li podnositelji zahtjeva stvarno ispunili uvjete za subvencije ili su državnu podršku dobili uz pomoć pogrešnih podataka. Pogođena poduzeća moraju ozbiljno shvaćati provjere. Tko god da je dao pogrešne podatke, mora računati s prijavom zbog prijevare subvencija, upozorava odvjetnik Michael Rainer, MTR Rechtsanwälte.
Navodno su u tijeku tisuće istražnih postupaka i optužba za prijevaru subvencija može se brzo pojaviti. Treba imati na umu da je kazneno djelo ne samo namjerno davanje pogrešnih podataka, već i kada se olako postupi može doći do problema. Vrhovni savezni sud je već 4. svibnja 2021. donio odluku da postoji prijevara subvencija ako su prilikom podnošenja zahtjeva za pomoć zbog koronavirusa dani pogrešni podaci (br. 6 StR 137/21).
Ako nadležna tijela tijekom provjere zahtjeva za pomoć zbog koronavirusa otkriju naznake za netočne podatke, proširit će istragu i npr. provjeriti porezne prijave poduzeća. Ako na kraju dođe do osude, može se očekivati stroga kazna.
Ako je netko podnio zahtjev za pomoć zbog koronavirusa i kasnije shvatio da je barem djelomično dao netočne podatke, obvezan je naknadno ispraviti te podatke. Ova obveza ispravka pod prijetnjom kazne može postojati i ako uvjeti podnošenja zahtjeva naknadno djelomično više nisu ispunjeni.
Ne samo da podnositelj zahtjeva može biti pozvan na odgovornost za pogrešne podatke, već i tvrtka može biti novčano kažnjena.
Stoga optužbe za prijevaru subvencija nipošto ne treba olako shvatiti i pogođeni trebaju odmah djelovati. Iskusni odvjetnici u gospodarskom kaznenom pravu mogu savjetovati.
