Kako bi ublažio ekonomske posljedice pandemije koronavirusa, država je pokrenula brojne projekte pomoći. Onaj tko je dao lažne podatke, mora računati s posljedicama zbog subvencijske prijevare.
Državna pomoć tijekom pandemije koronavirusa trebala je brzo i što jednostavnije teći, kako bi tvrtke prebrodile krizu i ne bi masovno propadale u insolvenciju. Val insovencija izostao je, a sada vlasti retroaktivno detaljnije provjeravaju jesu li podnositelji zahtjeva uistinu ispunili uvjete za subvencije, ili je državna potpora ostvarena uz pomoć lažnih podataka. Pogođene tvrtke trebale bi ozbiljno shvatiti te provjere. Onaj tko je dao lažne podatke, mora očekivati kaznenu prijavu za subvencijsku prijevaru, upozorava odvjetnik Michael Rainer iz MTR Rechtsanwälte.
Već tisuće istraga su u tijeku, a optužba za subvencijsku prijevaru može se brzo postaviti. Važno je napomenuti da nije samo kažnjivo svjesno davanje lažnih podataka, već i nepažnja može izazvati probleme. Savezni sud je već presudom od 4. svibnja 2021. jasno dao do znanja da postoji subvencijska prijevara kad su lažni podaci dani prilikom podnošenja zahtjeva za pomoć zbog pandemije koronavirusa (Az. 6 StR 137/21).
Ako vlasti pri provjeri zahtjeva za pomoć zbog koronavirusa primijete indikacije pogrešnih podataka, proširit će istrage i, primjerice, provjeriti porezne prijave tvrtke. Ako na kraju dođe do osude, treba očekivati osjetljive kazne.
Ako je netko podnio zahtjev za pomoć zbog pandemije koronavirusa i kasnije primijeti da je dao barem djelomično netočne podatke, dužan je naknadno ih ispraviti. Ova obveza ispravka koja povlači kaznene posljedice može postojati čak i ako su uvjeti za podnošenje zahtjeva naknadno djelomično prestali postojati.
Ne može samo podnositelj zahtjeva biti pozvan na odgovornost zbog lažnih podataka, već i tvrtka može biti suočena s novčanom kaznom.
Stoga se optužbe za subvencijsku prijevaru nipošto ne smiju uzimati olako, a pogođene osobe trebaju odmah reagirati. Odvjetnici iskusni u gospodarskom kaznenom pravu mogu savjetovati.
