Oporuka može imati nepoželjne posljedice, kao što pokazuje presuda Saveznog suda od 22. ožujka 2023. (Az. IV ZB 12/22). S oporukom bi se to moglo izbjeći.
Ostavitelji bi trebali pažljivo planirati prijenos svoje imovine i ne prepustiti je zakonskom nasljednom redu. S oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju može se osigurati da ostavina dođe do nasljednika koji trebaju biti namijenjeni. Time se također mogu uštedjeti problemi rodbini, navodi odvjetničko društvo MTR Legal Rechtsanwälte, koje savjetuje svoje domaće i međunarodne klijente i u pitanjima nasljednog prava.
U slučaju pred BGH-om, ostavitelj nije izradio oporuku. Dakle, njegovu su ostavinu naslijedili supruga i djeca kao zakonski nasljednici. Nije bilo ni spora među nasljednicima – naprotiv: djeca su se složila da majka treba postati jedini vlasnik stana. Iz tog razloga su se odrekli nasljeđa, smatrajući da će time majka postati jedini nasljednik.
Oporuka djece bila je sigurno dobronamjerna, ali je pošla po zlu. Naime, majka time nije postala jedini nasljednik. Oporuka je zapravo uzrokovala da braća i sestre ostavitelja postanu nasljednici umjesto djece zbog zakonskog nasljednog reda.
Jedan sin je pokušao ispraviti ovu pogrešku pobijanjem svog odricanja od nasljedstva. Osporio je tvrdeći da je odbijanje temeljeno na zabludi da će njegova majka postati jedini nasljednik. Međutim, osporavanje nije bilo uspješno.
BGH je odlučio da nije moguće osporavanje oporuke zbog zablude. Kao razlog navodi se da je osporavanje moguće samo zbog pogreške u sadržaju. Takva pogreška postoji i kada se stvarni nasljednik prevario oko pravnih posljedica svog odricanja. Ali to ovdje nije bio slučaj jer je sin, kako je bilo namijenjeno, izgubio svoj nasljednički status. Pogriješio je samo oko posredne posljedice, tko će na njegovo mjesto postati nasljednik. To nije dovoljno za osporavanje zbog pogreške u sadržaju, kaže BGH.
Iskusni odvjetnici u MTR Legal savjetuju o oporukama, ugovorima o nasljeđivanju i drugim pitanjima nasljednog prava.
