Utjecaj umjetne inteligencije u patentnom pravu – BGH, Az. X ZB 5/22
Korištenje umjetne inteligencije – skraćeno UI – je u svačijim ustima. To donosi i pravna pitanja. Savezni vrhovni sud sada je donio važnu odluku u vezi s patentnim pravom. Odlukom od 11. lipnja 2024. BGH je jasno dao do znanja da UI ne može biti izumitelj u smislu patentnog zakona (Az.: X ZB 5/22).
Umjetna inteligencija prodire u sve više područja našeg života. Međutim, prodor UI također postavlja pravna pitanja koja se odnose i na autorsko pravo i patentno pravo, navodi gospodarska odvjetnička kuća MTR Legal Rechtsanwälte, koja između ostalog savjetuje u zaštiti industrijskog vlasništva.
Postupku pred BGH-om prethodilo je da je zatražena prijava patenta za izum, koji je samostalno proizvela UI. Izum se odnosio na spremnik za hranu i piće. UI je trebala biti upisana kao izumiteljica spremnika.
Patentni ured odbija upis UI kao izumitelja
Njemački patentni i ured za žigove (DPMA) odbio je zahtjev. Ovu odluku obrazložili su time da samo prirodna osoba može biti upisana kao izumitelj. Protiv te odluke je podnesena žalba Saveznome patentnom sudu. U prvom pomoćnom zahtjevu podnositelj zahtjeva bezuspješno je tražio utvrđivanje da nije potrebna oznaka izumitelja. Uz još jedan pomoćni zahtjev podnositelj S. je imao uspjeh. Prema tome bi formulacija trebala glasiti da je S. potaknuo umjetnu inteligenciju da proizvede izum.
Savezni patentni sud prihvatio je tu formulaciju, jer je u skladu s propisima o imenovanju izumitelja prema § 7 stavak 2 Pravilnika o patentima. Stoga bi DPMA trebao priznati imenovanje izumitelja kao formalno i pravovremeno predano. Protiv toga je predsjednica njemačkog patentnog i ureda za žigove opet podnijela žalbu.
Samo prirodne osobe mogu biti izumitelji
Slučaj je naposljetku završio pred BGH-om, a suci u Karlsruheu potvrdili su odluku Patentnog suda. BGH je pritom najprije jasno dao do znanja da prema važećem pravnom stanju samo prirodne osobe mogu biti imenovane kao izumitelji, a ne strojevi. S pravom izumitelja na spominjanje njegovog imena, zakonodavac je priznao njegovu izumiteljsku sposobnost ili izumiteljsku čast. No, iz toga također proizlazi da umjetna inteligencija ne smije biti imenovana kao izumitelj ili koizumitelj. Slične odluke već su donesene i u drugim zemljama.
Odluka Patentnog suda, da prizna pomoćni zahtjev s imenovanjem podnositelja zahtjeva, nije bila sporna. Ovdje se kao potrebno navodi prirodna osoba i, kako je navedeno, izumitelj je također podnositelj zahtjeva, tvrdi BGH. Dodatna napomena o UI ne krši Pravilnik o patentima.
Položaj izumitelja obuhvaća i pravne odnose
BGH je također istaknuo da položaj izumitelja ne uključuje samo pronalaženje nove tehničke pouke. Prije svega obuhvaća i pravne odnose. Tako izumitelj može imati pravo na patent. Osim toga, postoji i osobno pravo izumitelja. Prirodna osoba može biti imenovana izumiteljem čak i kada je koristila umjetnu inteligenciju.
Za procjenu pitanja postoji li stvaralački doprinos koji opravdava položaj izumitelja, prema stalnoj sudskoj praksi BGH-a nije potrebno da taj doprinos ima samostalni inventivni sadržaj. Važno je da ljudski doprinos bitno utječe na ukupan uspjeh. Međutim, vrsta i intenzitet ljudskog doprinosa nisu presudni.
Izum bez čovjeka nije moguć
Čak i ako je umjetna inteligencija dala značajan doprinos izumu, to nije u suprotnosti s pretpostavkom da se najmanje jedna prirodna osoba zbog svog doprinosa može smatrati izumiteljem. Sustav koji bez ikakvog ljudskog utjecaja traži tehničke pouke ne postoji prema trenutačnom znanstvenom spoznajnom stanju, jasno je istaknuo BGH. Stoga je imenovanje prirodne osobe kao izumitelja uvijek moguće.
BGH je svojom odlukom jasno dao do znanja da je za svaki izum još uvijek čovjek ključan, čak i kada koristi UI. To bi također moglo utjecati na daljnje odluke u patentnom ili autorskom pravu u vezi s primjenom umjetne inteligencije.
MTR Legal Rechtsanwälte savjetuje u zaštiti industrijskog vlasništva.
Slobodno nas kontaktirajte !
