Presuda Saveznog rada suda od 20.08.2024. jača poslodavce – br.: 3 AZR 285/23
Kod konverzije plaće u obliku doprinosa za mirovinu, poslodavci moraju dati doprinos. Međutim, u kolektivnim ugovorima mogu biti postignuti drugačiji sporazumi. To vrijedi i ako je kolektivni ugovor sklopljen prije stupanja na snagu Prvog zakona o jačanju poslovnih mirovina iz 2018., kao što proizlazi iz presude Saveznog rada suda od 20. kolovoza 2024. (br.: 3 AZR 285/23).
Dio bruto plaće radnika se, kroz konverziju plaće, zadržava i poslodavac ga izravno uplaćuje u mirovinski fond, mirovinsku zakladu, direktno osiguranje ili slično. To pruža prednost da se na taj način može smanjiti porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje te novac može investirati u mirovinu. Od 2018., poslodavci su obavezni dijeliti te prednosti barem djelomično sa radnicima. Međutim, od ove regulative može se odstupiti u kolektivnim ugovorima, navodi gospodarsko-pravna institucija MTR Legal Rechtsanwälte, koja između ostalog savjetuje u radnom pravu.
Zakon o jačanju poslovnih mirovina na snazi od 2018.
Zakonom o jačanju poslovnih mirovina koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018., poslovne mirovine trebaju se proširiti i ojačati radi osiguravanja mirovinskog sustava. Od 2018., doprinosi za poslovnu mirovinu, koji teku u mirovinski fond, mirovinsku zakladu ili direktno osiguranje su porezno povlašteni te do granice od osam posto osnovice za doprinose u zakonskom mirovinskom osiguranju oslobođeni su poreza na dohodak, a do granice od četiri posto oslobođeni su društvenih doprinosa. Do ovih granica, konvertirani prihod ulazi u poslovnu mirovinu bruto-kao-neto.
Od 2022. poslodavci također moraju platiti doprinos od 15 posto konvertirane plaće kada se koristi konverzija plaće u poslovnu mirovinu.
Ojačana uloga strana kolektivnog ugovora
Istovremeno, zakonodavac je ojačao ulogu strana kolektivnih ugovora u poslovnom mirovinskom osiguranju. Tako sindikati poslodavaca i radnika mogu odstupiti od zakonskih pravila i dogovoriti individualne modele poslovnih mirovina u kolektivnim ugovorima.
Savezni radni sud (BAG) odlučio je presudom od 20.08.2024. da se također može odstupiti od regulative o poslodavčevom doprinosu za poslovne mirovine, čak i kad je kolektivni ugovor sklopljen prije stupanja na snagu Prvog zakona o jačanju poslovnih mirovina 1. siječnja 2018.
Tužitelj zahtijeva poslodavčev doprinos
U slučaju koji je bio u osnovi, tužitelj je bio zaposlen kod tuženog poslodavca od 1982. Na radni odnos primjenjuje se kolektivni ugovor o mirovinskom osiguranju iz 2009. između pokrajinskog udruženja Donja Saska i Bremen, industrije prerade drveta i plastike te IG Metall. Na temelju ovog kolektivnog ugovora, tužitelj je od 2019. godine konvertirao plaću za poslovnu mirovinu. Kolektivni ugovor omogućava radnicima, koji konvertiraju plaću, dodatan osnovni iznos za mirovinu u visini 25 puta od osnovne plaće kvalificiranog radnika.
Od siječnja 2022., tužitelj je zahtijevao, uz svoju konvertiranu plaću, poslodavčev doprinos prema § 1a Abs. 1a BetrAVG u visini 15 posto. Smatrao je da u kolektivnom ugovoru nije dogovoreno odstupanje i da pravo na isplatu poslodavčevog doprinosa ne može biti isključeno sporazumom iz kolektivnog ugovora sklopljenog prije stupanja na snagu Prvog zakona o jačanju poslovnih mirovina 1. siječnja 2018.
Tužba ne uspijeva čak ni u posljednjoj instanci
Kao i u nižim instancama, tužba nije uspjela ni u revizijskom postupku na BAG-u. Treći senat Saveznog rada suda pojasnio je da različiti sporazumi u kolektivnim ugovorima mogu biti važeći čak i ako su sklopljeni prije 1. siječnja 2018. Tužitelj stoga nema pravo na poslodavčev doprinos od 15 posto.
Hoće li poslodavac s starim kolektivnim ugovorima u potpunosti izbjeći doprinos, ako u ugovoru nisu postavljene odredbe za poslovnu mirovinu, BAG je ipak ostavio otvorenim. I o ovom pitanju čekaju pregovori na BAG-u.
MTR Legal Rechtsanwälte nudi sveobuhvatno savjetovanje u radnom pravu uključujući i pitanja o poslovnim mirovinama te druge korporativne i kolektivne dogovore.
Slobodno kontaktirajte nas!
